Kvaliteta vode iz slavine vs. flaširana voda: Što je zaista zdravije?

Pitanje kvalitete vode iz slavine u odnosu na flaširanu vodu postalo je aktualno u posljednjem desetljeću, potaknuto sve većom svijesti o važnosti hidratacije i potencijalnim rizicima kontaminacije. Iako se mnogi potrošači u Hrvatskoj i Europi okreću flaširanoj vodi smatrajući je sigurnijim izborom, aktualna istraživanja i testiranja ukazuju na nužnost kritičkog preispitivanja ovog stava.

Regulative i standardi vode za piće

Voda iz slavine u Hrvatskoj podliježe strogim standardima kvalitete temeljenima na direktivama Europske unije, posebice Direktivi o vodi za piće (EU 2020/2184). Analize se provode redovito i obuhvaćaju preko 50 parametara, uključujući prisutnost mikroorganizama, teških metala i kemijskih spojeva. Flaširana voda, s druge strane, podliježe regulativi za hranu te se u pojedinim segmentima testira rjeđe, osobito nakon punjenja.

Mikrobiološka čistoća

Prema istraživanju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) iz 2023. godine, 95% uzoraka vode iz slavine u Hrvatskoj zadovoljilo je sve kriterije sigurnosti, dok je u 5% slučajeva utvrđena prisutnost bakterija Escherichia coli i Enterococcus spp., obično kao rezultat lokalnih problema u distribucijskom sustavu. Flaširana voda, iako općenito sigurna, može sadržavati mikrobne kolonije ako se ne skladišti pravilno ili se konzumira nakon isteka roka trajanja.

Kemijski sastav vode za piće

Jedna od čestih zabluda je da je flaširana voda bogatija mineralima od vode iz slavine. Testovi provedeni u Hrvatskoj pokazali su da kvaliteta mineralnog sastava u velikoj mjeri ovisi o geografskoj lokaciji izvora. Na primjer, vode iz slavine u područjima poput Zagreba ili Istre imaju relativno visok sadržaj kalcija i magnezija, usporediv s mnogim flaširanim vodama na tržištu.

Međutim, flaširana voda može sadržavati više nitrata, posebice ako dolazi iz podzemnih izvora u blizini poljoprivrednih površina. Ovaj rizik potvrđuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) iz 2022., koje upozorava na česte kontaminacije podzemnih voda zbog intenzivne poljoprivrede.

Kamenac u vodi

Jedan od izazova povezanih s vodom iz slavine je prisutnost kamenca, tj. tvrda voda, koji je rezultat visokog sadržaja kalcija i magnezija u vodi. Iako ovi minerali nisu štetni za zdravlje – štoviše, mogu doprinijeti zdravlju kostiju i srca – kamenac može uzrokovati probleme u kućanstvu. Naslage kamenca u aparatima poput perilica, bojlera i kuhala za vodu mogu smanjiti njihovu učinkovitost i povećati troškove održavanja. Flaširana voda, posebno ona označena kao „demineralizirana“ ili „omekšana“, ne sadrži kamenac, što je čini praktičnijom za specifične namjene poput kuhanja kave ili čaja, ali istovremeno gubi prirodne minerale koji su prisutni u vodi iz slavine.

Plastika i okolišni utjecaji flaširane vode

Jedan od najvećih problema povezanih s flaširanom vodom je plastika. Studije Sveučilišta u Beču iz 2021. godine otkrile su da mikročestice plastike mogu biti prisutne u preko 90% flaširane vode. Iako trenutačno nema dokaza da ove čestice predstavljaju direktan zdravstveni rizik, njihova dugoročna konzumacija ostaje neistražena.

Osim toga, flaširana voda ima znatno veći ugljični otisak u usporedbi s vodom iz slavine. Proizvodnja, transport i zbrinjavanje plastičnih boca doprinosi emisiji stakleničkih plinova i zagađenju okoliša.

Troškovi i praktičnost

Voda iz slavine u Hrvatskoj košta u prosjeku 5 lipa po litri, dok cijena flaširane vode iznosi oko 5 kuna po litri, što čini flaširanu vodu i do 100 puta skupljom opcijom. S obzirom na to da kvaliteta vode iz slavine u većini područja zadovoljava visoke standarde, flaširana voda čestokrat nije opravdan trošak.

Kvaliteta vode iz slavine u Hrvatskoj i većini Europskih zemalja pokazuje se zadovoljavajućom za svakodnevnu upotrebu. Flaširana voda, iako korisna u određenim situacijama, poput putovanja ili u slučaju loše kvalitete lokalne vode, nije nužno bolja ili sigurnija. Odabir bi trebao ovisiti o individualnim potrebama, no uz svijest o ekološkom utjecaju i financijskim implikacijama. Dugoročno, ulaganje u sustave za filtraciju vode kod kuće može biti optimalno rješenje koje spaja najbolje od oba svijeta.

Prilikom odabira sustava za tretiranje vode, važno je uzeti u obzir specifične potrebe kućanstva, kvalitetu lokalne vode i dugoročne ciljeve uštede.

Izvori

• Direktiva o vodi za piće (EU 2020/2184)
• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), 2023.
• Europska agencija za okoliš (EEA), Izvješće o stanju podzemnih voda, 2022.
• Studija Sveučilišta u Beču, 2021.