Važnost vode u sanitaciji i higijeni

Za nas koji živimo u razvijenim zemljama, voda, čistoća, higijena i WC-i možda nisu velika stvar. Međutim, otprilike 3,6 milijardi ljudi, uglavnom oni koji žive u zemljama u razvoju, nemaju pristup vodi, sanitarijama, higijeni i WC-ima. Činjenica je da su WC-i i sustavi čistoće koji ih podržavaju nedovoljno financirani, loše upravljani ili zanemareni u zemljama u razvoju. Slaba sanitacija može dovesti do onečišćenja izvora pitke vode, rekreativnih voda poput rijeka i plaža te usjeva. To onečišćenje može rezultirati širenjem smrtonosnih bolesti koje konačno ugrožavaju javno zdravlje.

Loša sanitacija utječe ne samo na zdravlje ljudi, već može imati pogubne posljedice na ekonomiju i okoliš, posebno u najsiromašnijim i najzanemarenijim zajednicama. Stoga je nužno da vlade ulažu u sustave sanitacije. Studije su pokazale da se svakim uloženim dolarom u osnovne sustave sanitacije u prosjeku štedi pet dolara na medicinskim troškovima i povećava produktivnost.

Pitanje sanitacije, WC-a, kupaonica i toaleta također je pitanje rodne ravnopravnosti. Žene i djevojke nerazmjerno su pogođene nedostatkom vode i sanitacije iz sljedećih razloga: prvo, često su one te koje su zadužene za donošenje vode za cijelu obitelj, a drugo, voda i sanitacija od vitalnog su značaja tijekom menstruacije i trudnoće.

Trenutna situacija – dostupnost i oskudica vode

Može se činiti da Zemlja ima prekomjernu količinu vode s obzirom na to da je 70% njezine površine prekriveno vodom. Međutim, samo 3% svih svjetskih voda je slatkovodno. Nadalje, većina svjetskih rezervi slatke vode nedostupna je ljudima. Drugim riječima, zadržane su u polarnim ledenjacima ili pohranjene duboko ispod površine Zemlje, tako da se ne mogu iskoristiti. K tome, ono malo slatke vode koja je dostupna postala je neupotrebljiva zbog onečišćenja. World Atlas procjenjuje da je samo 0.4% vode na Zemlji upotrebljivo i pitko, a treba je dijeliti među 7 milijardi ljudi koji na njoj žive.

Još jedan problem u vezi s dostupnošću vode na svjetskoj razini je da veliki dio tog 0.4% nije lako dostupan. Većina upotrebljive i pitke vode na svijetu nalazi se pod zemljom kao podzemna voda. Ostatak je prisutan u rijekama i potocima kao površinska voda. Postoji oko 1.330.000 milijuna kubičnih milja vode koja je upotrebljiva i pitka. Ako bi se ravnomjerno raspodijelila među 7,9 milijardi ljudi koji žive na Zemlji, svaka osoba bi imala oko 185.000.000 galona vode, što je više nego dovoljno vode za životni vijek pojedinca. Međutim, voda nije ravnomjerno raspoređena, zbog čega globalno stanovništvo teško dolazi do pristupa vodi.

Za bolje razumijevanje dostupnosti i oskudice vode, važno je razlikovati površinske i podzemne vode. Površinske vode su one koje lako možete vidjeti, poput jezera, rijeka i potoka. To su najčešći izvor vode koji se koristi za navodnjavanje i javnu opskrbu. Zapravo, 80% dnevne potrošnje vode u svijetu dolazi iz površinskih voda. Podzemne vode nisu vidljive jer se nalaze ispod površine Zemlje. Brojčano su obilnije od površinskih voda jer čine 98% svježe vode na Zemlji.

Ovisno o temperaturi, voda može poprimiti različite oblike tekućine, plina i čvrste tvari. Ona može prolaziti kroz ove oblike putem hidrološkog ciklusa. Kada se temperatura poveća, molekule vode mogu preći iz tekućeg u plinski oblik. Kada voda pređe iz tekućeg u plinski oblik, kaže se da je isparila. U svom plinovitom obliku, vodena para može se uzdizati kroz atmosferu. U tom trenutku, vodena para počinje hlađenje i započinje kondenzacija. Vodena para kondenzira u oblake. Oblaci postaju kišni oblaci kada do njih stigne više vodene pare. Kada su kišni oblaci zasićeni vodenom parom, vodena para padne natrag na Zemlju u obliku oborina. Cijeli vodeni ciklus, od isparavanja, kondenzacije do oborina, destilira vodu prije nego što počne padati. Kada voda dotakne tlo, obnavlja akvifere, rijeke ili jezera, spremna za ponovnu upotrebu. Dio svježe vode na svijetu zarobljen je u ledenjacima i ledenim pokrivačima koji pokrivaju otprilike 10% svjetske mase.

Rastuća učestalost suša i opadanje prirodnih vodenih resursa privlače sve više pažnje nedostatku pristupa svježoj, pitkoj vodi. Nedostatak dovoljne količine vode ili nedostatak pristupa sigurnim vodnim izvorima naziva se vodna oskudica.

Vodna oskudica je stvarnost za nekoliko područja svijeta. Ova oskudica se pogoršava zbog rastuće populacije i povećane potrebe za vodom za uzgoj i preradu hrane te proizvodnju energije. Štoviše, klimatske promjene pogoršavaju nestašicu vode.

Kada nema dovoljno vode da zadovolji potrebe opće populacije, kaže se da postoji fizička nestašica vode. Točnije, fizička nestašica vode javlja se kada izdvajanja vode premaše 75% protoka rijeka. Otprilike 20% svjetske populacije trenutno živi u uvjetima fizičke nestašice vode. Nadalje, dodatnih 500 milijuna ljudi uskoro bi se moglo suočiti s istom sudbinom jer trenutno žive na područjima “koja se približavaju fizičkoj nestašici”. Opadanje vodenih resursa može biti rezultat suhih lokalnih uvjeta, pri čemu i distribucija igra važnu ulogu.

Uloga pročišćavanja vode u sanitaciji i higijeni

Jednostavno rečeno, pristup čistoj vodi i sanitaciji znači mogućnost izbjegavanja bolesti koje su uzrokovane lošom sanitacijom i higijenom. Osim toga, pristup vodi znači mogućnost ispiranja WC-a. Prednosti vode, sanitacije i higijene se pojačavaju kada su dostupne cijeloj zajednici.

Istraživanja i sistematski pregledi pokazuju da unaprijeđena sanitacija može značajno smanjiti stope bolesti sa simptomima proljeva za 32% do 37%. Iako ova istraživanja i sistematski pregledi nisu proučavali pojedinačno utjecaje širih intervencija u području vode, sanitacije i higijene, ipak su kolektivno učinkoviti u smanjenju bolesti sa simptomima proljeva. Na primjer, longitudinalno kohortno istraživanje provedeno u Salvadoru, Brazil, otkrilo je da je povećanje pokrivenosti kanalizacijom za 26% do 80% rezultiralo smanjenjem prevalencije proljeva za 22% kod djece mlađe od 3 godine. Zasebna meta-analiza pokazala je da je pružanje kanalizacije smanjilo prevalenciju proljeva do 60% na područjima s lošim početnim uvjetima sanitacije. U još jednom longitudinalnom istraživanju provedenom u urbanom Brazilu, otkriveno je da su glavni čimbenici rizika za proljev u prve tri godine života bili niski socioekonomski status, loši sanitarni uvjeti, prisutnost crijevnih parazita i nedostatak prenatalnih pregleda. Ovo brazilsko istraživanje zaključilo je da se stope proljeva mogu značajno smanjiti intervencijama usmjerenim na poboljšanje sanitarnih i općih uvjeta života u kućanstvima.

Procesi pročišćavanja vode imaju ključnu ulogu u osiguravanju da voda koja se koristi u sanitaciji bude čista, sigurna i bez štetnih zagađivača. Ovo je od posebne važnosti kako bi se spriječile bolesti koje proizlaze iz kontaminirane vode i osiguralo dugoročno očuvanje zdravlja zajednica.

Kroz poticanje svijesti o pročišćavanju vode za sanitaciju, promičemo pravilnu upotrebu resursa i doprinosimo stvaranju okoline u kojoj čista voda podržava učinkovite sustave higijene. Naša predanost pročišćavanju vode odražava se u želji da pružimo pouzdane informacije i rješenja koja unapređuju sanitaciju, higijenu te ukupno zdravlje i dobrobit zajednice.

Blagodati sanitacije i pročišćavanja vode

Osim što promiče zdravlje, pristup WC-ima, sanitaciji i vodi ima i društvene i ekonomske koristi. U kućnom okruženju, glavni motiv za usvajanje sustava sanitacije manje je povezan sa zdravljem, a više s društvenim normama. Uvođenje sustava sanitacije u kućanstvu potiče privatnost, sprječava nelagodu, ispunjava želju za modernošću, pruža praktičnost, izbjegava neugodnosti, potiče društvenu prihvatljivost i usađuje osjećaj statusa. Sanitacija pruža jedinstvene društvene beneficije za žene. Posjedovanje sustava sanitacije kod kuće smanjuje rizik od seksualnih napada prilikom odlaska do javnih WC-a ili u prirodu. Pružanje sustava sanitacije u školama poboljšalo bi prisutnost u školi jer učenice više ne bi morale ostajati kod kuće tijekom menstruacije. Promicanjem zdravlja, sustavi sanitacije mogu smanjiti dane izgubljene na poslu ili u školi zbog bolesti ili brige o bolesnom članu obitelji. To na kraju dovodi do ekonomskih koristi.

Istraživanja su procijenila financijske dobiti koje pruža sanitacija i prevencija bolesti povezanih s vodom. U jednom od tih istraživanja procjenjuje se da se može uštedjeti 7 milijardi dolara godišnje na troškovima zdravstvenog sustava promicanjem sanitacije i sprječavanjem bolesti povezanih s vodom. Analiza postizanja univerzalnog pristupa sanitaciji i razvojnih ciljeva otkriva da bi samo sanitacija mogla generirati oko deset dolara ekonomske koristi, uglavnom kroz povećanje produktivnog radnog vremena zbog izbjegavanja bolesti.

U ovom kontekstu, naglašavamo važnost pročišćavanja vode kako bismo osigurali sigurnu i čistu vodu za održavanje higijenskih praksi te spriječili bolesti povezane s vodom. Pružanjem pouzdanih rješenja za pročišćavanje vode, doprinosimo stvaranju okoline u kojoj čista voda igra ključnu ulogu u promicanju zdravlja i ostvarivanju društvenih i ekonomskih benefita.

Učinci nestašice vode na sanitaciju i higijenu

Proljev je glavni uzrok smrti djece mlađe od 5 godina na mjestima s nedostatkom vodoopskrbe, sanitacije i higijene. Naime, Centar za kontrolu bolesti procjenjuje da proljev svakodnevno odnese živote 2,195 djece. Loša sanitacija i neosigurana te nedostatna voda uzrokuju gotovo 20% smrtnih slučajeva na radnom mjestu. Ove smrti značajno bi smanjile produktivnost, što dovodi do procijenjenih 260 milijardi dolara gubitaka produktivnosti svake godine.

Nedostaci sanitacije, kao što su nedostatak vode, među ranjivim populacijama u zemljama s niskim prihodima predstavljaju teško breme. Ovi nedostaci u sanitaciji i pristupu vodi stavljaju preko milijardu ljudi u opasnost od infekcija parazitima koje se prenose zemljano-oralnim putem, što dovodi do gubitka pet milijuna godina zdravog života. Šistosomijaza, s druge strane, prijeti dodatna dva milijuna ljudi. Trahoma je ostavila 2,2 milijuna ljudi s oštećenjem vida, od čega je ukupno 1,2 milijuna nepovratno slijepo. Procijenjeni ekonomski trošak u smislu izgubljene produktivnosti zbog slijepila i oštećenja vida iznosi 2,9 do 5,3 milijarde dolara godišnje.

Uzročnici proljeva uključuju viruse, bakterije i protozoe. Ovi uzročnici se prije svega prenose feko-oralnim putem putem ljudskih fekalija. Iako se neki od tih uzročnika mogu prenositi i putem životinjskih vektora. Paraziti nematode koji žive u crijevima, a prenose se prvenstveno fekalnom kontaminacijom okoline, nazivaju se parazitima crijeva prenesenim tlom. Trahoma je bakterijska infekcija koja uzrokuje ožiljke na unutarnjem kapku. Njezin uzročnik je bakterija Chlamydia trachomatis. Ponovljene infekcije ili nedostatak liječenja mogu dovesti do zamagljenja rožnice i sljepoće. Šistosomijaza je uzrokovana parazitskim trematodom, čiji se jaja izlučuju ili u stolici ili urinu. Ova stolica ili urin mogu onečistiti vode i zaraziti one koji dođu u kontakt s tom onečišćenom vodom. Iako se liječi, može se dogoditi ponovna infekcija. Širenje i prijenos ovih bolesti mogu se spriječiti putem sanitacije, pristupa WC-u i dostupnosti dovoljne količine vode. Imperativ je sprječavanje širenja i prijenosa ovih bolesti jer mogu uzrokovati lošu prehranu kod male djece. Pogotovo što subklinički uvjeti uzrokovani tim patogenima mogu dovesti do crijevne disfunkcije.

Voda je važna za sanitaciju, higijenu i prevenciju bolesti. S tim rečeno, oskudica vode koja je sigurna za piće i kućanstvo može značajno ometati sanitaciju i higijenu. To može dovesti do pojave bolesti i predstavljati teret za javno zdravlje.

Osiguravanje dostupnosti vode

WC-i i ostali sustavi sanitacije zahtijevaju dovoljno vode kako bi obavljali svoje funkcije. Bez vode, ne mogu učinkovito poticati higijenu. Stoga je UN stvorio “Cilj održivog razvoja 6” ili SDG 6, koji se odnosi na “čistu vodu i sanitaciju za sve”. Jedan projekt koji se uklapa u UN-ov SDG 6 jest projekt bušotina u Keniji.

Veliki dio stanovništva Kenije nema pristup čistoj vodi. Srećom, postoje svježi vodeni izvori ispod površine tla. Kako bi se riješila nestašica vode u Keniji, izgrađeno je ili obnovljeno preko 60 bušotina. Bušotine su dizajnirane na način da se koristi vertikalna cijevna obloga. Ova cijevna obloga štiti i podržava bunar. Osim toga, koristi se i filtrirajući uređaj, tzv. “well screen”, kako bi voda iz bunara bila sigurnija za upotrebu. Na taj način, zajednice koje ovise o bušotinama za vodu, iako se preporučuje, više ne moraju prokuhavati vodu kako bi je očistile. Kao što je spomenuto, izgrađeno je ili obnovljeno više od 60 bušotina koje koristi oko 37.000 ljudi. Budući da oni koji prikupljaju vodu iz bušotina više ne moraju prokuhavati vodu, obitelji više ne moraju prikupljati i spaljivati drva kako bi to učinile. To štedi vrijeme, smanjuje krčenje šuma i smanjuje emisiju ugljika.

Upotreba bušotina doprinosi ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja 6 i 13. Drugim riječima, bušotine u Keniji povećavaju pristup čistoj vodi za veliki broj ljudi i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena.

Budući da se bavi nedostatkom čiste vode, ovaj projekt promiče sanitaciju i higijenu. Popravak starih bušotina te ugradnja cijevnih obloga i uređaja za filtriranje potiče sigurnost vode. Osim toga, obitelji više ne moraju prolaziti velike udaljenosti kako bi došle do vode ili koristiti vodu iz oštećenih bušotina, što je vjerojatno nesigurno. Prosječna bušotina može pružiti otprilike milijun litara sigurne pitke vode godišnje. Međutim, ova brojka može varirati ovisno o faktorima poput broja ljudi koji koriste vodu iz bušotine.

Uloga pročišćavanja vode postaje ključna u rješavanju problema dostupnosti čiste vode. Popravkom i održavanjem bušotina te primjenom uređaja za filtraciju, osigurava se da voda bude sigurna za piće. Pročišćavanje vode igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zajednica, sprječavanju bolesti i unaprjeđenju sanitacije. Ovi napori ne samo da povećavaju pristup čistoj vodi već i podržavaju ostale ciljeve održivog razvoja, čineći svijet sigurnijim i zdravijim mjestom za sve.

Zaključak

Sustavi sanitacije, uključujući WC-e, snažno ovise o vodi. Poboljšanje pristupa vodi rezultira funkcionalnim sustavima sanitacije koji potiču higijenu i zdravlje. S druge strane, nestašica vode ometa zajednice u postizanju dovoljne sanitacije i higijene, što na kraju dovodi do lošeg zdravlja. Osim zdravlja, sustavi sanitacije imaju pozitivan utjecaj na socijalno i ekonomsko blagostanje pojedinca. Prisutnost funkcionalnog WC-a u kućanstvu pruža osjećaj društvene prihvatljivosti. Ekonomski gledano, sustavi sanitacije značajno smanjuju troškove povezane s liječenjem bolesti uzrokovanih nedostatkom sanitacije te gubitkom prihoda zbog bolesti.

Pročišćavanje vode postaje presudno u optimizaciji sanitarnih sustava. Pročišćavanje vode nije samo nužno za piće već i za održavanje higijenskih uvjeta u sanitarnim sustavima. Implementacija tehnologija pročišćavanje vode igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i smanjenju bolesti povezanih s nedostatkom sanitacije. Ovi napori ne samo da unaprjeđuju zdravlje zajednica nego i podržavaju globalne ciljeve održivog razvoja usmjerenih prema stvaranju održivijeg i zdravijeg svijeta za sve.

Izvor: Kraken Sense